Aspergerov sindrom

Većina ljudi Aspergerov sindrom naziva “blagim oblikom autizma”, onim koji je na visokom funkcionalnom kraju spektra i nije tako loš kao drugi slučajevi autizma. Međutim, dijagnoza Aspergerovog sindroma i njegove patologije puno su kompliciraniji nego što ljudi znaju. Još uvijek je predmet kontroverzi je li Aspergerov autizam s visokom funkcionalnošću ili su Aspergerov i visokofunkcionalni autizam dvije različite kategorije. Kao i kod svih stanja koja prvenstveno utječu na mentalne ili razvojne procese, vrlo je teško kategorizirati Aspergerov sindrom prema određenim kriterijima.

Aspergerovi možda imaju bolje funkcioniranje od teškog autizma, ali to ne znači nužno da je to stanje s kojim se lako nositi. Osobe s Aspergerovim sindromom karakteriziraju poteškoće u društvenim i jezičnim vještinama. Društvene interakcije koje imaju s drugima su ono što bi većina ljudi opisala kao “nezgodne”. Nespretnost proizlazi iz činjenice da ljudi s Aspergerovom bolešću teško prepoznaju društvene znakove poput izraza lica i kontakta očima koje većina nas koristi kada komunicira s drugima i jasno se izražava. To može dovesti do “neprikladnog” društvenog ponašanja kao što je previše pričanja ili zanemarivanje reakcija druge osobe. Možda je nenamjerno, ali nažalost ne ispada tako; ljudi s Aspergerovim sindromom mogu istinski htjeti razgovarati s drugima, ali njihova nesposobnost odgovarajuće interakcije može odbiti druge i rezultirati mnogim neuspjelim interakcijama s vršnjacima. Osobe s Aspergerovim sindromom također mogu imati idiosinkratična ponašanja ili interese koji izvana mogu izgledati opsesivno ili čudno. Na primjer, osoba s Aspergerovim sindromom može napraviti određene ponavljajuće pokrete tijela ili može posjedovati kruto sveobuhvatno znanje o vrstama ptica svijeta. Ostali razni simptomi Aspergera su loša koordinacija i problemi sa spavanjem.

Iako je veći dio Aspergerovog sindroma obično karakteriziran specifičnim oštećenjima, ljudi s Aspergerovim sindromom često imaju izvrsne sposobnosti u senzornoj percepciji. Mogu biti mnogo osjetljiviji na vid, miris, okus, dodir i sluh od ostalih. Neki ljudi s Aspergerovim sindromom su sinestetični i kombiniraju ta osjetila. U tom smislu, oni mogu biti mnogo vještiji od ljudi koji nisu pogođeni Aspergerom. Zbog toga ljudi s Aspergerom mogu biti jednako uspješni kao i drugi. Zapravo, neki ljudi s Aspergerom postali su poznati umjetnici, autori i glazbenici. Iako su u nekim aspektima inhibirani, u drugim mogu procvjetati.

Ovaj unos je objavljen u Blog dana autor .